
Profil
| Dob u trenutku smrti | 47 |
|---|---|
| Datum rođenja | 1. april 1937 |
| Mjesto rođenja | Yenice, Adana |
| Datum smrti | 9. septembar 1984 |
| Profesija | Glumac, Filmski režiser, Scenarista, Filmski montažer |
| Horoskopski znak | Ovan |
| Pravo ime | Yılmaz Pütün |
| Obrazovanje | Ankara University Faculty of Law (did not finish); Istanbul University Faculty of Economics |
| Supružnik | Fatoş Güney |
| Bivši supružnik | Nebahat Çehre |
| Mjesto smrti | Pariz, Francuska |
Filmografija / Projekti
-
Legenda o ružnom kralju (Die Legende vom hässlichen König) (prevedeno)
- Ağıt
- Zid (Duvar) (prevedeno)
-
Put (Yol) (prevedeno)
-
Neprijatelj (Düşman) (prevedeno)
-
Stado (Sürü) (prevedeno)
-
Jadne stvari (Zavallılar) (prevedeno)
- İnce Memed Vuruldu
-
Anksioznost (Endişe) (prevedeno)
- Arkadaş
- Sahtekar
-
profiteri (Vurguncular) (prevedeno)
-
Oni beznadežni (Umutsuzlar) (prevedeno)
- Baba
- Çirkin ve Cesur
- Acı
- Silah ve Namus
- Yarın Son Gündür
- Kaçaklar
- İbret
- Zeyno
-
Nada (Umut) (prevedeno)
- Şeytan Kayaları
- Canlı Hedef
- Son Kızgın Adam
- Yedi Belalılar
- Piyade Osman
- Sevgili Muhafızım
-
Jug širi smrt (Güney Ölüm Saçıyor) (prevedeno)
-
Ružan čovjek (Bir Çirkin Adam) (prevedeno)
- Aç Kurtlar
- Belanın Yedi Türlüsü
- Bin Defa Ölürüm
- Kan Su Gibi Akacak
- Çifte Tabancalı Kabadayı
- Seyyit Han
- Aslan Bey
- Beyoğlu Canavarı
- Azrail Benim
- Pire Nuri
- Beyaz Atlı’nın Dönüşü
- Öldürmek Hakkımdır
- Kargacı Halil
-
Ružni kralj ne pokazuje oproštaj (Çirkin Kral Affetmez) (prevedeno)
-
Kızılırmak-Karakoyun
-
Arif iz Balata (Balatlı Arif) (prevedeno)
-
Moje ime je Kerim (Benim Adım Kerim) (prevedeno)
- Bana Kurşun İşlemez
- Kurbanlık Katil
- Kozanoğlu
- Büyük Cellatlar
- Kuduz Recep
- İnce Cumali
- At Hırsızı: Banuş
- Eşkıya Celladı
- Şeytanın Oğlu
-
Zakon o granicama (Hudutların Kanunu) (prevedeno)
-
Konj, Žena, Oružje (At Avrat Silah) (prevedeno)
- Silahların Kanunu
- Çirkin Kral
- Kovboy Ali
- Eşrefpaşalı
- Yiğit Yaralı Olur
- Kibar Haydut
- Ve Silahlara Veda
- Davudo
- Kralj kraljeva (Krallar Kralı) (prevedeno)
- Čovjek na bijelom konju (Beyaz Atlı Adam) (prevedeno)
- Torpido Yılmaz
- Kahreden Kurşun
- Gönül Kuşu
- Ben Öldükçe Yaşarım
- Sayılı Kabadayılar
- Tehlikeli Adam
- Dağların Oğlu
- Sokakta Kan Vardı
- Kan Gövdeyi Götürdü
- Üçünüzü de mıhlarım
- Konyakçı
- Kasımpaşalı Recep
-
Evo pisma od Halime (Halime'den Mektup Var) (prevedeno)
- Mor Defter
- On Korkusuz Adam
- Prangasız Mahkumlar
- Kocaoğlan: Aşk Budalası
- Kara Şahin
- Kamalı Zeybek
- Zımba Gibi Delikanlı
- Beş Kurşun İki Adam
- Slatke nevolje (Tatlı Bela) (prevedeno)
- Dolandırıcılar Şahı
-
Jelen lopatar (Ala Geyik) (prevedeno)
-
Vrijeme za duhan (Tütün Zamanı) (prevedeno)
- Bu Vatanın Çocukları
Yılmaz Güney — Biografija
Glumac, reditelj, scenarist, producent, montažer, pisac i pjesnik Yılmaz Güney bio je jedno od najutjecajnijih imena turske kinematografije; rođen kao Yılmaz Pütün, Güney je rođen 1. aprila 1937. u Yeniceu u Adani, a umro je 9. septembra 1984. u Parizu. Kurdskog i zazanskog porijekla, Güney je svoje filmove snimao na turskom jeziku te je, s ljevičarskim pogledom na svijet, na filmsko platno donosio životne uvjete radničkih klasa i kulturu, jezik i identitet kurdskog naroda.
Univerzitetsko obrazovanje započeo je studijem prava u Ankari i prekinuo ga, a zatim je u Istanbulu studirao ekonomiju. U film je ušao 1959. kao glumac. Godine 1961. uhapšen je pod optužbom da je u priči koju je ranije napisao s devetnaest godina propagirao komunizam i osuđen na godinu i po zatvora i šest mjeseci progonstva. Nakon puštanja na slobodu ušao je među glumce Yeşilçama koji su obarali blagajničke rekorde i postao poznat po nadimku iz serijala Çirkin Kral, u kojem je igrao.
Na režiju je prešao 1966. filmom At Avrat Silah; film Hudutların Kanunu, za koji je napisao scenarij i u kojem je igrao glavnu ulogu, donio mu je veliku slavu, a 1968. osnovao je vlastitu producentsku kuću. Godine 1967. oženio se glumicom Nebahat Çehre. Dvije godine kasnije oženio se Fatoş Güney.
Güney, koji je karijeru počeo avanturističkim i akcionim filmovima, od kraja 1960-ih okrenuo se društvenim i političkim pričama. Prvi značajni režiserski rad u tom pravcu bio je Umut (1970); slijedili su Ağıt, Baba, Arkadaş i Endişe. Godine 1972. dobio je zatvorsku kaznu uz obrazloženje da je pomagao militantima Narodnooslobodilačke partije-fronta Turske, a općom amnestijom 1974. vratio je slobodu.
Iste godine optužen je za smrt sudije Sefe Mutlua u Adani, gdje se nalazio zbog snimanja filma Endişe. Postoje prikazi koji ubistvo pripisuju direktno njemu, kao i prikazi koji navode da je optužbu odbacio ili da se smrt dogodila nakon svađe. Izrečena kazna također se razlikuje prema izvorima: navodi se i kao devetnaest godina, i kao smanjena s dvadeset četiri na osamnaest. U zatvoru je nastavio pisati; Sürü (1979), za koji je napisao scenarij, osvojio je 1979. Zlatnog leoparda u Locarnu, a i Düşman (1980) proizvod je tog razdoblja.
Nakon vojnog udara 12. septembra 1980, kada je 1981. izašao na dopust iz poluotvorenog zatvora u Isparti, nije se vratio nego je pobjegao u inostranstvo i nastanio se u Francuskoj. Film Yol, za koji je napisao scenarij, bio producent i montažer, a koji je snimio njegov asistent Şerif Gören, 1982. je na Filmskom festivalu u Cannesu nagrađen Zlatnom palmom; nagrada je bila podijeljena. Film Duvar (1983), snimljen u Francuskoj, bio je njegov posljednji film. Godine 1983. oduzeto mu je tursko državljanstvo; iste godine je s kurdskim pjesnicima Cigerxwînom i Abdurrahmanom Şerefkendijem osnovao Kurdski institut u Parizu. Güney, dobitnik Orhan Kemal Roman Ödülü i nagrada Altın Portakal, preminuo je 9. septembra 1984. u Parizu od raka želuca, u dobi od četrdeset sedam godina.
Fotografije
Reakcije
Možete odabrati do 3 reakcije.





Komentari